Prof.dr.sc. Slobodan Bosanac (69) hrvatski je znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković. Rođen je i školovao se u Zagrebu, gdje je završio Prirodoslovno-matematički fakultet. Doktorirao je na University of Sussex, a kasnije radio na Institutu te mnogo vremena provodio u inozemstvu. Trenutno je u mirovini, no kako kaže, on je tako ne zove jer za njega mirovanja nema. Odnedavno je voditelj jednog od najintrigantnijih projekata u novijoj hrvatskoj povijesti – izgradnje svemirske luke u Udbini iza koje stoji tvrtka S3 Croatia, čiji je direktor i suvlasnik Slađan Zovko, hrvatski iseljenik i poduzetnik iz Ženeve. Od našeg sugovornika željeli smo saznati: kakvu to ulogu hrvatsko iseljeništvo, ako ikakvu, može igrati u ovom projektu?

G. Bosanac, možete li nam reći u kojoj fazi je projekt izgradnje svemirske luke?

- Glavnu prepreku smo preskočili. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske je nedavno javno obznanilo da pristaju sudjelovati u projektu. Sad dolazi onaj tehnički dio. Otići tamo, izmjeriti, svemirski centar mora biti lociran na stanovitoj udaljenosti od piste... To su sve tehnički detalji o kojima ćemo sad voditi računa. Nakon toga treba otići u Državnu upravu za imovinu da se to odobri. Zatim slijedi dogovor s Vladom oko koncesije. Ali to je sada rutina. Mi imamo dobru ekipu, dobre odvjetnike koja puno radi, nemamo 'ni svetka ni petka'. Manje-više, sve ide svojim tokom. Nema apsolutno nikakvih prepreka čim je MORH pristao. To znači da imaju povjerenja u nas.

Kad već spominjete MORH, da li suradnja s njima znači da će vaš projekt sadržavati i neke vojne ili obrambene elemente?

- Ne, apsolutno ne. To je prije svega civilni projekt, otvoren za javnost. Načelni dogovor je da ćemo biti odvojeni od vojnog objekta u Udbini, a da ćemo imati zajedničku kontrolu leta i zaštitu. Teren na kojem smo predložili svoju lokaciju je zapravo samo jedan kut ogromnog vojnog kompleksa. Nećemo imati nekog posebnog doticaja, osim dobre suradnje, zajedničkog korištenja piste i kontrole leta. Sama zgrada za putnike, servisiranje, tehniku i znanost, bit će odvojena. Takva je situacija i u Švicarskoj, oni također koriste vojni kompleks.

Nedavno ste se susreli s predstojnicom Državnog ureda za Hrvate izvan RH. O čemu ste razgovarali s njom?

- Sastanak je bio jako konstruktivan. Ured je relativno mlada ustanova i do sada su se manje-više bavili egzistencijalnim problemima Hrvata izvan Hrvatske. Međutim, naš projekt je katalizator koji je potaknuo razmišljanje i u drugom smjeru. Među Hrvatima izvan Hrvatske ima jako puno stručnih ljudi za koje bismo željeli da se okupe i na Hrvatsku utječu u smislu razvoja znanosti i tehnologije, posebno visoke tehnologije jer to je temelj napretka. Smatram da bismo trebali dati težište određenom smjeru razvoja i koncentrirati se na njega. Naravno, ne zapustiti ostale aktivnosti, ali postaviti prioritete. Činjenica je da svijet ulazi u svemirsku eru. Svemirska era nije bio čovjek na Mjesecu, bili su jednom i nikad više. Svemirska era počinje kad će skoro svaki čovjek moći sjesti i otići u svemir. A to je projekt kojem mi težimo. Da bismo to postigli, moramo kao društvo staviti težište na visoku tehnologiju, ali i mijenjati društvene odnose.

Ta svemirska luka neće biti samo hrvatska, ona će biti dio svjetske mreže. Mi ne moramo napuštati našu tradiciju, vjeru, ali moramo staviti težište na toleranciju. Moramo surađivati sa Kinezima, Brazilcima, Afrikancima, sa svima. Moramo spoznati, pogotovo Hrvati izvan Hrvatske, da dolaze druga vremena i za to se treba pripremiti. Tu ja vidim inicijativu Ureda, u okupljanju naših ljudi izvana koji bi težili za tim da Hrvatska bude predvodnica u ulasku u svemirsku eru. Ako to nećemo biti, ostat ćemo u 'močvari'.Kako napraviti da pametni ljudi isplivaju? Vani je to već odavno sređeno, u Njemačkoj, Britaniji, SAD-u, iako su Amerikanci ekstremni u jednom smislu.... Mladi ljudi koji ne mogu uspjeti u Hrvatskoj odu tamo pa ondje isplivaju. To nama ništa ne znači. Što za Hrvatsku znači da je Hrvat profesor na Harvardu? To samo pokazuje da smo zaostali. Što za Srbina ili Hrvata znači je li Nikola Tesla Srbin ili Hrvat? Da je ostao ovdje, nestao bi. Ne samo ovdje, nego i u Europi. Jer, Europa, kao ni Hrvatska, nema takav poriv za razvojem kakav imaju Amerikanci. U Europi to shvaćaju pa pokušavaju uspostaviti sustav avanturizma u razvoju.